FLORA I FAUNA

Italijanski botanicar Baldaci je crnogorsku prirodu opisao kao »poeticnu i pateticnu« misleci na patetiku kontrasta i poetiku raznovrsnosti koje su zastupljene u Crnoj Gori. Ova, za jednog naucnika neuobicajena terminologija definise sustinske vrijednosti crnogorske ekoloske riznice, a one nisu sadrzane u brojnosti, vec u raznovrsnosti biljnih i zivotinjskih vrsta. Impresivno bogatstvo floristickog sastava oduvijek je predstavljalo izazov za strane i domace biologe.Ovdje su vrsili botanicka istrazivanja nasi najveci botanicari poput J. Pancica, L. Adamovica i N. Kasanina kao i brojni naucnici iz inostranstva.

Svaki kvadratni metar crnogorske prirode naseljen je najrazlicitijim biljkama i zivotinjama.U Crnoj Gori raste oko 3000 biljnih vrsta i podvrsta, od cega 212 predstavlja balkanske endemite, a 22 su zastupljene samo u Crnoj Gori. Ovdje je do sada otkriveno duplo vise biljaka nego u Velikoj Britaniji ili Njemackoj. Samo na Biogradskom jezeru raste 86 vrsta drveca. Pomenimo smrcu, jelu, bukvu, brijest, hrast, javor, jasen, lipu koji su karakteristicni za planinske oblasti. Biogradska gora je pored Perucice u Bosni jedina prasuma u Evropi, a svakako je najtipicniji predstavnik prasumskih ostataka u Evropi. Jos su stari crnogorski vladari uvidjeli njenu jedinstvenost i znacaj i stavili je pod zastitu i tim gestom na neki nacin anticipirali razvoj ekoloske kulture u Crnoj Gori. Mnoga stabla u ovom Parku su stara preko 500 godina.

Na Durmitoru, Sinjajevini i Prokletijama raste rijetki alpski cvijet runolist. U pivskom selu Borkovici O. Blau je 1869. otkrio rijetku biljku, planinski razlicak, a J. Pantocek je putujuci Crnom Gorom pronasao dosta novih biljaka. Na Komovima je otkrio dvije nove vrste ljubicica, od kojih je jednu prozvao imenom kralja Nikole. Pancic je na arealu izmedju Durmitora i Komova otkrio i proucio osam novih biljaka.

U okrilju ovako pitoreskne vegetacije okrilje su nasle mnogobrojne zivotinje. Na Biogradskom jezeru je uobicajen prizor dolazak jelena, kosuta i srna na pojilo, a visoko nad gorom nadlijecu orlovi krstasi. Iz mocvarnih rukavaca cuje se roktanje divljih svinja, a i medvjed je cest posjetilac. U visim seoskim oblastima u kojima se zadrzao polunomadski nacin zivota i obicaj da se stoka preko ljeta vodi na ispasu u planine, cobani cesto imaju bliske susrete sa vukovima i medvjedima. Oni se nekad toliko osmjele da se nocu spustaju do katuna i torova sa stokom. Najreprezentativnija ptica je svakako suri orao iz Prokletija.

Pomenimo i neobicnog kicmenjaka, jednu vrstu rijetkog vodenog gustera koji je na meti interesovanja brojnih zoologa, a zivi u Bukumirskom jezeru, na 1430 m nadmorske visine.

U Crnoj Gori se nalazi tri cetvrtine evropske ornitofaune. Skadarsko jezero je najveci pticji rezervat u Evropi. Ovdje se mogu naci kolonije pelikana, kao i kormorana, caplji, vodenog bika, crnog ibisa i mnogih drugih ptica. Ispod mirne jezerske povrsine po kojoj plutaju cvjetovi lokvanja i rijetke biljke kasoranje skriva se brojna riblja populacija. Krap, ukljeva i pastrmka su narocito poznati, a posljednjih dvije vrste nema vise nigdje u Evropi.

PRIRODNE LJEPOTE

U srcu Evrope, u sudaru balkanskih planina i pitomog jadranskog plavetnila, kao oda ljepoti, nalazi se Crna Gora.

Sve sto je priroda mogla izvajati i podariti ljudskom oku i dusi, stvorila je ovdje i podarila Crnoj Gori. Ni manje zemlje, ni vise ljepote! Upijajuci duh prirode ljudi su ovdje svojom mastom i rukama gradili i stvarali i tako, svojim stvaralastvom, dopunili ovaj prirodni muzej.

I sve sto se slikom i rijecju o Crnoj Gori kazati da, samo je skromni nagovjestaj onoga sto se moze sopstvenim prisustvom ovdje dozivjeti.

U svojoj nadahnutoj, velicanstvenoj igri, u svojoj bozanskoj inspiraciji, priroda je Crnu Goru zasula biserima, kao da je htjela da pokaze svo svoje umijece. Kojim rijecima opisati fascinirajuci Bokokotorski zaliv, za koji pjesnik kaze: "I cudim se suncu kako mozze zaci kad ljepote ove nigdje nece naci!" Kako govoriti o Svetom Stefanu, stjenovitoj alki koja spaja plavetnilo jadranskog prostranstva i kamenu dusu crnogorske obale!

Putniku zastane dah pred surovim pejzazima gorostasnog Durmitora i njegovih jezera. Poetsku dusu ponosnog Lovcena ne mogu sputati ni more ni nebo sa kojima se sudara. Mir Skadarskog jezera, usplahirenost rijeke Tare, tajanstveni spokoj nacionalnog parka Biogradska Gora, cudesna dolina Lima, surovost kanjona Morace, govore vise od rijeci. U spletu dinarskog krsa priroda je, skriveno od oka, a dostupno ljudskom saznanju, izvajala citav jedan podzemni svijet. Treba vidjeti igru kamenih ukrasa Lipske pecine! Ko jednom dodje uvijek ce dolaziti, ili ce bar u srcu cuvati i pamtiti susret sa ljepotom od koje se tesko rastati.

Mozda je najbolje pricu o Crnoj Gori zapoceti opisom njenih gradova. Ili je bolje pogledati prirodne ljepote kojima je obasuta. Nekoga vise zanima sta je to ljudska ruka vjekovima stvarala prateci tok istorije i razlicitih civilizacijskih epoha.

Ovdje se moze loviti i ribariti, odmarati u predivnim hotelima, ili se prepustiti avanturama istrazivanja nedirnutih suma i kanjona, kraskih pecina i morskih dubina.

U ovoj zemlji kontrasta, na malom prostoru, dodiruju se planinski vrhovi i morska prostranstva, snjezne padine i suncane plaze. Mirna gorska jezera suprotstavljaju se brzim planinskim rijekama iz kojih se putnik moze vode napiti. Miris egzoticne vegetacije Mediterana kao da miluje surove dinarske grebene koji su, cini se, iz mora iznikli.

U srednjevjekovnim manastirima, vrijeme je stalo prije nekoliko stoljeca, a svuda oko njih buja zivot i radost zivljenja. U Crnoj Gori cete naci sve nacionalne menije, ali svakako probajte cuvenu crnogorsku trpezu i izuzetna domaca vina.

Uvjereni smo da cete kroz svaku sliku i recenicu osjetiti da ste ovdje zaista dobrodosli. Ako zurite, neka Vas prati sum naseg mora i zvuk nase pjesme.

PRIRODNE LJEPOTE CRNE GORE

POZDRAV VELIKI SVIMA, OVIM BLOGOM ĆU PREDSTAVITI PRIRODNE LJEPOTE CRNE GORE,
S TOGA VAM PREDLAŽEM DA ČITATE, PRATITE !!!!!!!!!!!!!